Očuvanje palače Pongratz za buduće generacije

Palača Pongratz je zagrebačka palača s četvrtastom srednjovjekovnom kulom smještena još od 16. stoljeća na kraju Visoke ulice u jugozapadnom dijelu Gornjeg Grada.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske, od 2001. godine ima status državne rezidencije za protokolarne potrebe te se u zgradi u Visokoj održavaju susreti na najvišoj razini, a u njoj borave i delegacije stranih državnika. Kao nekretnina, ovaj rezidencijalni objekt za Republiku Hrvatsku predstavlja i zaštićeno kulturno dobro i graditeljsku baštinu visoke arhitektonske i urbanističke vrijednosti koja s pripadajućim vrtom čini jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu.

Konfiguracija terena na kojemu je palača Pongratz sagrađena, u kombinaciji s nedovoljnom i neodgovarajućom odvodnjom slivnih voda, vremenom je doprinijela povećanju količine vlage i sve većoj opterećenosti temelja zgrade kapilarnom vlagom, uništavanju vanjske fasade rezidencije i pojavi vlage na unutarnjim zidovima. Zbog izuzetne kulturne vrijednosti objekta na upravljanju, Državne nekretnine d.o.o. prionule su sustavnom rješavanju problema koji su uzrokovali narušavanje konstrukcije kako bi se u stoljećima koja slijede osigurala stabilnost, sigurnost i dugoročna funkcionalnost objekta.

Zahtjevni i kompleksni radovi trajali su četiri mjeseca i završeni su u siječnju 2020., a ukupna vrijednost investicije iznosila je 6,2 milijuna kuna. Zahvaljujući kvalitetno izvedenom projektu sanacije unutar kojega su predviđeni i oni radovi na koje se naišlo po otvaranju zidova i uklanjanju vanjskih granitnih kocki, nepredviđenih je radova bilo manje od 2 posto, uključujući i zahtjeve konzervatorskog nadzora, što je zanemarivo s obzirom na sanaciju zidova bedema debljine i do 1,5 m.

Izvođenje radova teklo je pod nadzorom nadležnog konzervatorskog odjela Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Posebno je zahtjevna bila obnova pročelja na način da su sačuvani svi izvorni arhitektonski elementi upotrebom prvoklasnog materijala u skladu s uputama konzervatora. Izvođač i restaurator morali su pronaći odgovarajuću profilaciju istovjetnu prvobitnoj kako bi se uklopila u postojeću građu. U suradnji s konzervatorima, odabrane su dokazano trajne kamene ploče travertino romano kojima su restaurirani mnogi povijesni objekti pa i oni koji krase stari grad Rim. Podnožje pročelja palače Pongratz izvorno je u cijelosti bilo obloženo rezanim ili klesanim pločama različite vrste i debljine koje nemaju dugi vijek trajanja. Uporaba takvih kamenih ploča utjecala je na stanje mnogih pročelja spomeničkih objekata u Zagrebu, a posebno na Zagrebačku katedralu.

Projektom zaštite od djelovanja kapilarne vlage obuhvaćeno je više kompatibilnih sustava. Pored sustava zaštite od djelovanja kapilarne vlage i ventilirajućeg drenažnog sustava s temeljnim isparivačem i odvodnjom krovnih i oborinskih voda, izvršena je sanacija i hidroizolacija podrumskih prostorija te sanacija dijela pročelja. S obzirom na širinu zidova od 60 do 150 cm, u periodu od sljedećih šest mjeseci doći će do 25 postotnog smanjenja vlage, a kompletno išušivanje trajat će još neko vrijeme. Upravo je debljina zidova, unatoč ogromnoj zasićenosti vlagom, bila presudna za opstanak konstrukcije tijekom prošlih desetljeća.

Ovim sveobuhvatnim rješenjima u budućnosti će znatno biti smanjene ranije potrebe za kratkotrajnim ulaganjima.

Paralelno s ovim projektom, započeta je i prva faza projekta rasvjete kule i pročelja palače Pongratz, kojemu je cilj dostojanstveno i ukorak s drugim srednjoeuropskim gradovima istaknuti i oživjeti noćne vizure Gornjeg Grada. U drugoj će fazi biti osvijetljen i perivoj oko palače.

Nakon završenog projekta zaštite od kapilarne vlage kojim su temelji i nosivi zidovi dovedeni u potpunu funkciju, uslijedit će daljnji projekti. U drugom dijelu godine planirana je sanacija krova i vanjske stolarije. Za vrijeme tih radova bit će izvršeno sondiranje fasade, a Restauratorski zavod napravit će elaborat kao smjernicu za izradu projekta sanacije fasade. U završnoj fazi uslijedit će uređenje fasade i perivoja.

Prema podacima objavljenima u studiji Hrvatskog restauratorskog zavoda o povijesnom razvoju palače Pongratz, uslijed promjena vlasnika, od 16. stoljeća do danas, kompleks u Visokoj ulici doživio je višekratne preobrazbe, a posljednji veći radovi na konstrukciji zgrade izvođeni su 30-ih godina prošloga stoljeća, kada je vlasnikom palače Pongratz bio Grad Zagreb.

 

 

Objavljeno: 27. siječnja 2020.