Novi Zakon o upravljanju državnom imovinom

14. lipnja 2018. na snagu je stupio Novi Zakon o upravljanju državnom imovinom i donio bitne iskorake u upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Novim se Zakonom osigurava pravni okvir koji će omogućiti učinkovito upravljanje i otkloniti mnoge administrativne prepreke te olakšati donošenje odluka.

Zakonom o upravljanju državnom imovinom uređuju se načela upravljanja i dokumenti upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, način i uvjeti upravljanja dionicama i poslovnim udjelima, nekretninama i pokretninama koje čine državnu imovinu, nadležnosti i ovlasti Ministarstva državne imovine u upravljanju državnom imovinom te druga pitanja s tim u svezi; zatim se uređuju upravljanje, raspolaganje i korištenje državne imovine kojom upravlja Ministarstvo i Centar za restrukturiranje i prodaju, ustrojstvo i rad Centra, njegov djelokrug i javne ovlasti.

Vrijednost državne imovine RH u samom je europskom vrhu, uz bok Islandu i skandinavskim zemljama. Međutim, velik dio zemljišta, građevina, stanova, poslovnih prostora, kampova i nekadašnjih vojarni u vlasništvu države stoji neiskorišten pa se novim zakonskim rješenjima taj zapušten i uspavan državni kapital želi staviti u funkciju gospodarskog napretka kako bi zarada od državne imovine značajno pridonosila državnom proračunu. Da bi upravljanje državnom imovinom bilo što efikasnije, a njezino stavljanje u funkciju što kvalitetnije i brže, iz novoga Zakona o upravljanju državnom imovinom proizlazi niz konkretnih mjera.

U dijelu Zakona koji se odnosi na upravljanje nekretninama propisano je da  buduće odluke o  upravljanju imovinom u vrijednosti do 7,5 milijuna kuna donosi ministar državne imovine, dok odluke o upravljanju državnom imovinom koja vrijedi više od 7,5 milijuna kuna donosi Vlada RH.

Nadalje, propisane su i mjere kojima se ubrzava postupak prodaje državnih nekretnina. Prema novom zakonu, ako nekretnina nije prodana na prvom natječaju po početnoj cijeni, na sljedećem se natječaju taj iznos može sniziti. Prema dosadašnjoj praksi, nekretnina se morala prodavati po istoj cijeni na dva uzastopna natječaja.

Po pitanju davanja nekretnina u zakup ili najam, pravo na takvo korištenje nekretnine omogućuje se isključivo direktnom zakupniku ili najmoprimcu koji ima sklopljen ugovor s RH. Davanje nekretnine u podzakup ili podnajam Zakonom se zabranjuje, a sklapanje ugovora s trećom stranom za posljedicu ima raskid ugovora o zakupu ili najmu po sili zakona.

Objavljeno: 14. lipnja 2018.