Arhitekturom unutar arhitekture zaštita kulturnog dobra Palače Pongratz

Potres u gradu Zagrebu od 22. ožujka 2020. oštetio je Palaču Pongratz i zaustavio sve planirane aktivnosti koje su se tada intenzivirale i predstavljale velik korak u povećanju frekventnosti korištenja ove državne rezidencije u Visokoj ulici. U kuli u južnom dijelu objekta prostor nekadašnjeg predsjedničkog apartmana bio je spreman za stavljanje u funkciju Ureda predsjednice Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, dok su za preostali dio rezidencije s centralnim salonom zaprimane brojne rezervacije za korištenje tijekom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.

Godinu dana poslije zagrebačkog potresa i nakon dva razorna petrinjska potresa koji su u prosincu 2020. prouzročili dodatna oštećenja, unutrašnjost Palače Pongratz priča nam priču o arhitekturi unutar arhitekture kao rezultat suradnje društva Državne nekretnine i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u provođenju propisanih stručnih mjera sanacije radi zaštite objekta od eventualnih novih seizmičkih aktivnosti uslijed već narušene konstrukcije i statike objekta. Odgovorno i u skladu s restauratorskim koracima, odrađene aktivnosti očuvanja i sanacije kulturnog objekta postavljene su kao zalog za sigurnost u budućem korištenju Palače.

Provedene hitne mjere sanacije

Prema elaboratu hitnih mjera osiguranja radi sprječavanja ugroze života i zdravlja ljudi kao i daljnjih oštećenja zgrada, na Palači su provedeni radovi koji su obuhvatili sanaciju krovišta i dimnjaka uz prethodno snimanje dronom, zaštitu ulaza postavljanjem zaštitne ograde oko zgrade te sanaciju unutarnje statike podupiranjem oštećenih lukova na stubištima i hodnicima drvenim konstrukcijama koje nose svodove od opeke.

Osim radova na konstruktivnim dijelovima objekta, hitne mjere sanacije uključile su i zbrinjavanje kompletnog umjetničkog inventara Palače Pongratz koji se sastoji od 1942 artefakta. Sav je inventar prema preporukama konzervatora i statičara propisno zaštićen i izmješten u sigurniji dio palače, a u suradnji s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode uslijedit će izrada cjelovite dokumentacije za obnovu pokretnog inventara.


Snimke sfernom kamerom podloga za buduće projekte

U sklopu izrade arhitektonske snimke postojećeg stanja građevine, u organizaciji Ministarstva kulture i medija i Geodetskog fakulteta u Zagrebu, Palača Pongratz s perivojem uključena je u 3D skeniranje u formi oblaka točaka, kao dio kompleksa koji obuhvaća i zgrade u Visokoj 15 i Mesničkoj 23 te garažu s podzemnim tunelom i dizalom na Tuškancu. Arhitektonske snimke građevine koristit će se i kao podloge kod izrade snimke postojećeg stanja svih instalacija u sklopu cjelovitog projekta obnove, ali i kao podloga za projekt unutarnjeg uređenja te potencijalnu virtualnu prezentaciju objekta i perivoja.

Cjelovita obnova i očuvanje palače za buduće naraštaje

S obzirom na utvrđeni status neuporabljive građevine, posebno nakon razornih petrinjskih potresa od 28. i 29. prosinca 2020., dodatno je izvršen i detaljan pregled Palače s ciljem utvrđivanja oštećenja građevine te procjene uporabljivosti nakon potresa, a u pripremi su geotehnički elaborati i prikupljanje projektne dokumentacije za izradu glavnog projekta cjelovite obnove Palače koja će obuhvatiti konstruktivnu sanaciju, unutarnje uređenje i uređenje perivoja, za što je u suradnji i uz podršku Hrvatskog državnog arhiva, Arhiva grada Zagreba te Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode već prikupljena relevantna tehnička dokumentacija.

Troškove izrade projektne dokumentacije te izvođenje radova Društvo planira pokriti iz trenutno dostupnih bespovratnih sredstava Fonda solidarnosti Europske unije putem poziva Ministarstva kulture i medija za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Državna rezidencija u Visokoj zaštićeno je kulturno dobro i graditeljska baština visoke arhitektonske i urbanističke vrijednosti koja s pripadajućim vrtom čini jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu, a do 1930. bila je u vlasništvu obitelji Pongratz.

Društvo je u potresima pretrpjelo štetu na većem broju nekretnina kojima upravlja, a znatnu upravo na ovom gornjogradskom rezidencijalnom objektu velike kulturno-povijesne vrijednosti. U cilju osiguravanja stabilnosti, sigurnosti i dugoročne funkcionalnosti objekta, Društvo je i prije zagrebačkog potresa prionulo sustavnom rješavanju problema konstrukcije objekta te će i ovu potresima uzrokovanu potrebu za dodatnim velikim konstruktivnim zahvatima iskoristiti kao priliku za osmišljavanje cjelokupnog rješenja obnove palače i perivoja uz istovremeno podizanje standarda, kako u konzervatorskom tako i u arhitektonskom, funkcionalnom i uporabnom smislu, s krajnjim ciljem očuvanja Palače za buduće naraštaje.

Objavljeno: 24. ožujka 2021.